STRAH OD POTRESA

Potres je jedina nepogoda, koja traje kratko, toliko kratko, da ne možete znati kako će to završili – ili možda ne, ako uzmemo u obzir, da će se u skorije vrijeme moći predvidjeti i magnituda potresa. Bilo kako bilo, potres kad započne tresti, počinje kao i svaki drugi potres, najprije laganom trešnjom, a zatim se ista povećava  i prelazi ili u katastrofalne razmjere, ili se pak ubrzo stiša – kao da ništa nije bilo. Paradoks tog momenta je, što nemate vremena reagirati osim u samo jednom scenariju, da istog trena brzo istrčite van i na taj način izbjegnete najgori mogući scenarij – eventualni potres katastrofalnih razmjera.
Ljudi koji to nisu doživjeli, nikada to neće shvatiti. Taj strah je strahovit kao i psihoza živjeti sa tim, očekivati novi potres u nedogled, Ono što je u ovakvim situacijama nužno – 99% ljudi ne čini, jer su  se raspekmezli od mirnog života i ušuškanosti svojih domova i misle kako se to njima neće dogoditi, da se to događa nekom drugom, osjećaju se samouvjereno i sigurno, jer ne pamte niti su ikada čuli, da je u njihovim krajevima, bilo jakih potresa, ili potresa bilo kakvih magnituda.

Tu mi uvijek padne na pamet slika nekoga stanovnika banije koji je par dana prije potresa to čitao u novinama ili gledao na YouTube kanalu kako je nekog pogodio potres niti sanjajući da će se to za nekoliko dana desiti upravo baš njima iz vedra neba. Bez najave.

Relativiziranje ovakvih mogućih sutuacija, je najćešće pogubno i konačno se jednoga dana, možda i usred noći nađu u situaciji da se tlo u njihovom kraju, počne učestalo tresti, pa u najboljem slučaju uspiju izaći van usred noći – u piđami, bez ičega, potpuno nepripremljeni, a o maloj djeci, kućnim ljubimcima neću ni pisati, jer neki ljudi ni nakon takvih situacija ne mijenjaju u svojoj glavi ili životu – NIŠTA!!

Što je najgore što se može dogoditi, kako to izbjeći i kako se za to pripremiti?

Postoje nekoliko horor scenarija

1. Kiša, snijeg, hladnoća i jak vjetar, noć, a vi ispod tuša, ili u krevetu, na katu, imate malu djecu, starije roditelje koji su smanjeno pokretni, kućne ljubimce, imate zlata, gotovinu u kući, ili uz sve to još i spavate usred noći – i započinje potres.

2. Dan je, na poslu ste, unutar zgrade višekatnice i uhvati vas potres dok ste u uredu

Kakve su šanse da se iz ovakve situacije izvučete živi i nepovrijeđeni?

Svaki se čovjek prirodno boji smrti, a posebno smrti, u kojoj bi gubeći život, patio i mučio se. To je sasvim prirodno.

Strah koji imamo od različitih stvari, koje nas mogu dovesti ili odvesti u smrt – opravdan je, zbog vaše osobne odluke, da se ne upuštate u podvige, koji bi mogli završiti tragično. Npr. nećete hodati po žici između dva nebodera, jer znate da vas to može odvesti u okrutnu smrt.

Interersantno je, kako ljudi razmišljaju o mogućem ishodu selektivno, pauzimaju u obzir, da može doći do potresa, ali po tom pitanju ne poduzimaju apsolutno ništa.
Vjerojatno se pitate, da li ja imam strah od potresa?

Imam, naravno da imam, ali ja sam poduzeo u mojem životu, korake sa kojima sam eliminirao do krajnjih granica mogućnost da nastradam u potresu.
Što napraviti i kako živjeti sa tim?
Kao prvo ako ste osoba koja živi u neboderu, a uz to imate malu djecu, psa mačku ili teško pokretne roditelje, vrijeme je da razmislite o tome, da takav stan na takvoj poziciji prodate i kupite si za taj iznos jeftiniju kuću na periferiji iz koje možete brzo izaći van, u slučaju BILO kakvog scenarija koji bi vas ugrozio.

Za stan u gradu danas možete dobiti dobre novce i za te novce, kupiti jeftino kuću koju sa ostatkom novaca od prodaje možete i dotjerati, urediti.
Mala je šansa, odnosno NIKAKVA, da u slučaju potresa (jakog potresa), uspijete sići i sa prvoga kata (za kojeg osobno smatram da je gornja sigurna granica) čak i da ste sami, mladi, u dobroj kondiciji, bez ikoga, ostavljajući apsolutno sve u stanu iza sebe i da se nađete na otvorenoj i sigurnoj površini.
Svaka kuća ima prizemlje, a ulaz može imati i sa prvoga kata, tako da ste u hipu izvan kuće i na sigurnom.
Najveća prepreka svakog čovjeka u glavi (pa i mene) je to što se vezujemo za mjesto stanovanja, za okolinu, iako danas nije nikakva prepreka stanovati – bilo gdje.

Dakle moj savjet vam je da se riješite stanovanja na višim katovima i na taj način, se zaštitite od tog mogućeg pogubnog scenarija. Živimo u doba, gdje su potresi postali otvorena svakodnevna prijetnja i to neće tako skoro prestati, što statistika vrlo jasno pokazuje, kao rast – a ne kao stagnaciju ili pad istih i to govorim za čitav svijet, što je potpuno očigledno. Ako ne dijelite moje mišljenje, koje je zasnovano na činjenicama – pogledajte stattistiku rasta broja potresa u svijetu, linija se jako strmo uspinje okomito, svake slijedeće godine, za primjer evo vam broj potresa u svijetu za zadnje tri godine

 

2018 Results found : 75776

2019 Results found : 62045

2020 Results found : 89668

2021 do 2.08.2021 Results found : 63286

Jednu stvar morate znati, a to je da se PRAVA statistika, sakriva od ljudi i da je broj potresa mnogo veći od prikazanih u njihovoj statistici.
Za primjer oko 2012 g bilo je Results found : 32941potres u čitavom svijetu, a sada u 2021 g do 2.09.2021 bilo je potresa, koliko čitavu 2019 godinu, a još nije ni kraj godine  tek je treći kvartal.
Na žalost, potresi nisu jedina opasnost koja nam konstantno prijeti, tu su i požari i poplave, koji isto tako mogu biti možebitni okidači sa buduće opasnoti, pa zato kad se kupuje kuća treba dobro pripaziti, da niste blizu nikakvih rijeka, koje mogu poplaviti područje u kojem ste kupili kuću.

Toliko o mjestu boravka. Danas sam čitao članak o glazbeniku (Hrvoje Rupčić) koji je stanovao u Zagrebu na sedmom katu.

Prenosim vam dio razgovora sa njim;

“A onda se dogodila korona, a supruga mi je i zatrudnjela, tako da smo se skrasili i skoncentrirali na obitelj.

Rodio se je tada i naš mali Petar,a kroz fokusiranje na obitelj, stiglo je i preseljenje – otkriva Hrvoje.

Dogodila korona, potres i odluka je pala. Kada je zatreslo, supruga i ja smo sa sedmog kata pojurili na noge do dolje.

Pa smo se popeli gore, pa je opet treslo. A ona je čuvala trudnoću. Tada mi se prelomilo, rekao sam, neću biti na sedmom katu u zatvoru. Uz koronu, uz stalno treskanje. Prodali smo stan i došli ovdje. Imamo vrt, šumu, voćnjak. Kvalitetu života – veli Hrvoje Rupčić.

U koliko stvarno mislite da vi niste u mogućnosti otići u takav zahvat, ili odluku, mogu vas i malo ohrabriti.

Dobro razmislite, jer znam da me neće većina poslušati, ali ako vas to nekolicina učini, to je veliki korak za VAS – ne za mene.
Za stan u zagrebu možete dobiti 100-200 tisuća Eura.
Npr. U Gorskom Kotaru možete kupiti kuću za 10 – 20 ili 30 tisuća eura. Znači u onom prvom primjeru, ostaje vam 70 000 €, pretpostavljam da namještaj i auto već imate kao i odjeću i obuću. Svaka od tih kuća ima svoj vrt , voćnjak,teren . Ako ste i malo poduzetni i radišni, možete te stare kuće urediti, za ne puno novaca, sve imaju više manje vodu i struju. Da uložite 50 000€ (što je jako mnogo) ostane vam 20 000€ iz prve verzije. Ujedno naseljavanjem tih zapuštenih, ali mirnih i lijepih krajeva, oživiti ćete mjesto i kraj. Ovo je posebno bitno za parove koji imaju djecu, ili malu ili odraslu, za ljude kojima mjesto boravka ne utječe na posao, i na kraju to je samo 100 km od Zagreba ili Rijeke. Mir i spokoj je nenaplativ. Ima jako mnogo napuštenih i ruševnih kuća, koje izgledaju gore nego što jesu, ali neka vas to ne pokoleba, jer već manjim zahvatom promjena će biti velika , ne žurite, dom se gradi polako i polako se čovjek navikne na njega i postaje ono što i je – vaš dom.

Čim duže čekate netko će pokupovati te kuće, a cijene će nakon toga biti nedostižne i vi ćete propustiti zadnji vagon vlaka koji je već krenuo.

Kako god, ako pak želite živjeti kao i do sada, sa rizikom da potres dočekate u gradu, bilo gdje na svijetu, onda bi bilo dobro da se za to pripremite adekvatno za vas i vašu obitelj. Jedna od najsigurnijih stvari (ma što je uopće sigurno osim sudbine)  je to, da ako imate auto, u gepeku/bunkeru/prtljažniku, imate osnovne stvari koje možete odjenuti i obuti se, ugrijati se u slučaju da uspijete izbjeći potres i doći do auta sa vašm stvarima, ako vas je potres zatekao na spavanju ili u nekoj od situacija koje sam nabrojao  na početku ovog članka. Znač imati šibice/upaljač, par svijeća, bateriju/svjetiljku, boce sa vodom koje nakon što konzumirate možete opet upotrijebuiti, obuću, odjeću, deku/deke ili vreće za spavanje, konopac, prvu pomoć, nekakve konzerve za prvu potrebu. Nakon potresa obično nestane i struja i na to morate računati. Vi koji nemate auto imate mogućnost da imate jedan ruksak kojeg sam nekada preporučio imati uz izlaz iz stana, no dosjetio sam se još bolje ideje. Najbolje ga je držati u podrumu koji je najčešći u prizemlju kuće. Zašto u podrumu?
Zato što će vas ruksak, onemogućiti da se brzo i spretno krećete, bježeći od potresa sa viših katova, kad potres stane, (a obično jedan veliki ima nekoliko manjih kao prethodnicu) otiđete u prizemlje, ili suteren,… i izvadite vaš ruksak. Lakše je nositi ključ od drvarnice oko vrata. na nekakvom lančiću, ili privjesku u džepu, nego teši ruksak na leđima, a na stepenicama može nastati gužva i stampedo pa se sa ruksakom u ruci ili na leđima ne bi mogli brzo kretati.

Sad kada ste ovo sve pročitali sasvim vam je jasno koja je prednost znati unaprijed kad će biti potres. nebitno o njegovoj jačini. Sad vas pitam da razmislite što vas više “plaši” najava da će biti potres i da imate se vremena pripremiti i bez žurbe sići sa kata ili vam se više sviđa da vas potres bez ikakve najave. uhvati u 3 ujutro u piđami u krevetu na 10-tom katu. a vani snijeg ili kiša , jak vjetar hladnoća,… nastavite niz. O panici na stepenicama haustora izlaza iz zgrade neću ni pisati. Sad u ovaj kontekst utrpajte one idiote kojima je to uznemiravanje javnosti i širenje panike, lažna vijest i koji su me prijavili po toj formuli anonimno policiji. Nadam se da će im se to višestruko vratiti obično se takve stvari ljudima obiju o glavu. To je moment kad iz iz guzite treba doći u glavu no ta misao koja izlazi i guzice najčešće nema kamo otići jer su izgubili glavu.